Malo tko može ostati ravnodušan kada vidi rascvjetali grm ruže, bila ona bijela, crvena, roza ili žuta. Još kada se na par metara osjeti njezin opojan miris, nije nam teško razumjeti zašto je baš ruža nositeljica laskave titule kraljice cvijeća.
Ruže je najbolje saditi u kasnu jesen jer će nam se onda već na proljeće rascvjetati. Uspijeva u gotovo svakoj zemlji, ali najbrže će se razviti u zemlji pognojenoj stajskim gnojivom u koju je pomiješan kompost. Sade se u razmaku od 30 cm do 50 cm.Korijen ruže lako se osuši pa ga je kada se prenosi potrebno omotati vlažnim novinskim papirom ili mahovinom. Ruža se i sadi zajedno s tim omotom.
Za jesensku sadnju ne režemo mladice, već u posađenu ružu samo bogato unesem kompost, tako da zemlja pokrije mladice. U proljeće kompost razgrnemo i obrežemo mladice. Ukoliko ruže sadimo na proljeće, odmah režemo mladice i posađenu ružu pognojimo. Kad mladice narastu do 15 cm razgrnemo kompost i ružu dobro zalijemo. S obzirom da je ruža osjetljiva prema suši, uvijek ju je potrebno obilno zalijevati.
Njega ruže
Zimi ju je potrebno uzimiti jer je osjetljiva na mraz i oštru zimu! Niske ruže se zaštićuju na način da se pokriju zemljom. One visoke se mogu zaštititi tako da sagradimo niske ograde od daščica te unutar te ograde usipamo zemlje na ružu. U proljeće je opet razgrnemo. Visoku ružu možemo omotati najlonom ili slamom.
Važno je ruže često okopavati, naročito kada su mlade. Dobro ih je i prihranjivati miješanim gnojem i stajskim kompostom. Kada prihranjujemo ružu moramo paziti da gnojivo ne dođe neposredno na korijen ruže.
Zaštita ruže
Ružu najviše napada bolest pepelnica koja se suzbije tako da se već u rano proljeće oko korijena posipa sumpora, a kasnije se praši sumporom. Napada je i hrđa koju suzbijemo prskanjem raznim tvorničkim preparatima(insekticidima). Lisne uši kojima je ruža također sklona uništavamo prskanjem jedanput u tjednu. Prska se uvijek rano ujutro ili navečer, nikad na suncu niti po cvjetovima.
Nema komentara:
Objavi komentar